Navigacija

• Proljeće je
• Magija noći
• Pokraj sinjeg mora
• Bonaca
• XXX
• Krajnje vrijeme

Sa jedne strme, krševite obale
moje su oči na pučinu gledale.

Sunce je žarilo, nebo bješe vedro,
a more glatko i sjajno k’o srebro.

Sve borje i gorje, što Gaja porodi,
ods’jevahu svuda u njegovoj vodi.

Taj prizor iz snova pogled mi zarobi,
dok udisah žudno miris mora, soli.

Blažen mir i spokoj u oazi mora
remećaše ovlaš tek cvrčak iz bora.

© Ante Gune Čulina

• Audio-lirika
• 
•